Financijska pismenost: što znači i kako nam može pomoći?
Što je financijska pismenost?
Financijska pismenost je kombinacija znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka. Ona je važna jer smanjuje broj individualnih, ali i poduzetničkih promašaja te umanjuje rizik od siromaštva i pridonosi ekonomskom rastu i razvoju, kako pojedinca tako i društva u cjelini. Stoga je potrebna kako bi potrošači mogli lakše donositi utemeljene odluke o financijskim proizvodima i uslugama te izrađivati osobne ili obiteljske proračune u skladu sa svojim potrebama.
Zašto je financijska pismenost važna?
Financijsko obrazovanje potrošača postalo je sve važnije jer su financijski proizvodi i usluge koji se nude sve složeniji, a s digitalizacijom i sve dostupniji bez razgovara sa stručnjakom.
Kada ljudima za nešto ustreba novac, na primjer za kupovinu novog automobila ili opremanje doma, impulzivno donose odluke o novom kreditu pritom često ne razmišljajući o mnoštvu drugih faktora, poput: trebam li zaista sada tu novu stvar, mogu li si ju priuštiti, koliko ću je u konačnici otplatiti s kamatama, na koliko godina trebam dići kredit i koliki je postotak vjerojatnosti da ću imati ista primanja tijekom cijele otplate kredita.
Stoga je financijska pismenost i razumijevanje osnovnih financijskih pojmova iznimno važna u donošenju racionalnih financijskih odluka i svjesnom preuzimanju rizika takvih odluka.
Gdje se može učiti o financijama?
Školski sustav još uvijek nije uvrstio financijsku pismenost u svoje kurikulume iako je učenje o financijama od malih nogu od iznimne važnosti. Zato danas imamo sve češće situacije u kojima su kupci „prevareni“ kupnjom na internetu, digli kredite u švicarskim francima, potpisali nepovoljne ugovore za telekomunikacijske usluge ili se zadužili za iznose koje jednostavno nisu mogli podnijeti.
Stoga su financijske institucije, u suradnji s Ministarstvom financija, dobrovoljno pokrenule i uključile se u projekte financijskog opismenjivanja te koriste svaku moguću situaciju da održe predavanje ili djecu uče kroz edukativne filmiće i drugi sadržaj o financijama.
Što nam financijska pismenost znači kod osiguranja?
Na primjeru osiguranja imovine, o lošoj razini financijske pismenosti u Hrvatskoj, najviše govori činjenica da prema posljednjim podacima Eurostata, čak 89,7% Hrvata posjeduje vlastitu nekretninu što nas svrstava na visoko 4. mjesto po broju vlastitih nekretnina. Zanimljiva je i činjenica da smo češće vlasnici velikih nekretnina jer nas u vlastitim kućama živi čak 80,8% dok u stanovima samo 19,1%. U podstanarskim stanovima živi tek nešto više od 10% ljudi.
Međutim, očito još uvijek nismo dovoljno svjesni da život u vlastitoj kući ili stanu za sobom nosi i niz obaveza. Tu je briga o nekretnini, održavanje, renovacija prema potrebi, ali uz sve to dolaze i ulaganja. Osim tih očekivanih troškova imamo i niz neočekivanih koji se događaju u izvanrednim situacijama koje nismo mogli planirati. Potres, poplava, puknuće cijevi, izljev vode, provalna krađa i slično, samo su neki od rizika koji svakodnevno prijete domu.
O tome najbolje govori podatak Insurance Europe, prvi smo u Europi po udjelu ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDP-u te među zadnjima po osiguranju imovine. Dok u EU stanovnici prosječno po glavi stanovnika izdvajaju 170€ godišnje za osiguranje imovine, u Hrvatskoj je taj iznos tek 44€.
Osim toga, većina Hrvata ima potpuno pogrešnu predodžbu o visini premije za osiguranja imovine i to je, prema istraživanju o stavovima građana koje je provela Hrvatska udruga za osiguranje, glavni razlog slabog ugovaranja osiguranja imovine.
Drugi primjeri iz osiguranja
Ako se odmaknemo od osiguranja imovine, postoje i mnogi drugi primjeri u osiguranju koji ukazuju na nezavidnu razinu financijske pismenosti u Hrvatskoj. Tako primjerice, Hrvati su skloni osiguravati samo ono što je zakonom obavezno, poput automobila ne razmišljajući pritom da je premija za tu vrstu osiguranja visoka zbog visokog rizika (razmislimo samo koliko se svaki dan kreće automobila na cesti i koliko se događa prometnih nezgoda). Zato su skloni preslikati percepciju o visokim premijama, odnosno skupim osiguranjima i na sve druge vrste osiguranja, što, naravno, nije točno i na temelju toga što druga osiguranja nisu obavezna donositi zaključke da im nisu niti potrebna. Međutim, ako sagledamo već ranije podatke (da smo u Europi prvi po udjelu ekonomskih gubitaka izazvanih prirodnim nepogodama u BDP-u) ili činjenice da mirovinski sustav slabi i da se sve češće priča o njegovoj održivosti, ti nas podaci jednostavno moraju probuditi i osvijestiti da su određena ulaganja u osiguranja ne samo korisna, već i nužna.
Stoga, ispravne financijske odluke nisu rezervirane samo za odrasle, već se o njima djecu treba učiti od malih nogu, počevši od štednje i razumijevanja obiteljskog budžeta pa sve do njihovih prvih samostalnih odluka za kupnju. Kako rastemo, tako rastu naše potrebe, ali i obaveze, stoga je iznimno važno da razumijemo što se nudi, što nam treba, a što možemo odgoditi. I da uvijek razmišljamo o svojoj budućnosti koja će, uz ispravne financijske odluke, biti manje neizvjesna.
