Kada je stres jači od nas
Psihičko zdravlje jednako je važno kao i fizičko. Psiha i tijelo nerazdvojni su „paket“ koji utječu jedno na drugo. Kad se netko psihički ne osjeća dobro, to može utjecati na njegovo tjelesno stanje, ali i obrnuto. Upravo zbog te neraskidive veze i utjecaja naših emocija, stresa i drugih psiholoških čimbenika na pojavu i na sami razvoj tjelesnih bolesti, sve se više govori o važnosti brige kako za tjelesno tako i za mentalno zdravlje.
Ako se vratimo u daleku prošlost, u nekim ćemo izvorima pronaći da je čak Sokrat pisao da se tijelo ne može izliječiti ako se ne liječi duša, što potvrđuju i najnovija istraživanja medicine i psihologije koja dokazuju da su psiha i tijelo jedna cjelina. Sigurno su mnogi od nas čuli da je netko dobio šećernu bolest zbog neke teške životne situacije s kojom se nije znao nositi, dok je netko drugi doživio srčani ili moždani udar zbog nakupljenog stresa, a bolesti štitnjače da i ne spominjemo. Isto tako svakodnevno znamo čuti komentare u kojima mnogi od nas povezuju emocionalna stanja s tjelesnim i zdravstvenim tegobama. Evo nekih primjera iz života svakog od nas: „Ideš mi na živce!“, „Glava mi puca od briga“, „Tlak mi je skočio od nerviranja“, „Past ću u nesvijest od umora“ i sl.
Javno progovaranje o poremećajima zdravlja mentalne prirode, nastalih uslijed nakupljenog stresa, negativnih emocija prouzrokovanih brzim načinom života, nezaposlenošću, padom životnog standarda ili gubitkom radnog mjesta, nesklada u obiteljskim odnosima ili financijskih poteškoća, do ne tako davno bile su jedna od najvećih tabu tema, a osobe koje su se borile s tim izazovima, bile su na neki način „obilježene“. Takve su se osobe etiketirale jer se podrazumijevalo biti mentalno jak i moći se nositi sa svim poteškoćama koje život nosi sa sobom. Upravo je taj oblik stigmatizacije bio glavni razlog zbog kojeg se o mentalnim teškoćama nije puno govorilo.
Jesu li osobe koje prolaze kroz mentalne teškoće nedovoljno jake?
Sasvim je prirodno i u redu prihvatiti da nešto ne možemo i da nam treba podrška. Životne okolnosti utječu na sve nas i ponekad nas čine jakim, a ponekad slabim. Osjetljivi periodi u životu kroz koje prolazimo, nepovratni gubitci, stresne situacije, strahovi zbog neizvjesnosti i nepredviđena, neugodna iznenađenja u životu mogu biti razlog zbog kojeg se ponekad i ne možemo nositi sami sa sobom i životom. Čak i mentalno najsnažniji među nama trebaju podršku u prevladavanju teških životnih situacija koje su ih zadesile. Upravo su bolesti modernog doba poput psihosomatskih bolesti, bolesti štitnjače, bolesti srca i krvožilnog sustava i problema s probavom, povezane s psihičkom neravnotežom i s načinom života današnjeg čovjeka.
Zašto reagiramo na različite načine?
Dobro je pitanje zašto su neki ljudi, čak i kada su pod izrazitim stresom i kad doživljavaju životne nevolje, traume, a čak i tragedije, emocionalno i psihički snažniji i otporniji od drugih. Većina istraživanja dokazala su da je mentalna otpornost rezultat onog kako je svatko od nas ponaosob sposoban pronaći najbolji način u nošenju sa stresom, koristeći pri tome sve moguće i dostupne fizičke, psihološke i društvene resurse. U krivu su oni koji misle da se s time rađamo. Čak naprotiv, to je nešto što moramo naučiti, razvijati i njegovati tijekom cijelog života.
Ne smijemo zaboraviti da svaki čovjek događaje iz vanjskog svijeta provlači kroz svoj „osobni filter“, doživljavajući ih na svoj vlastiti način. To se dešava zato jer nismo svi isti i jer svatko od nas ima svoja iskustva i neki svoj životni put na kojem su nam kroz odgoj i na osnovi podrijetla usađene različite vrijednosti i stavovi. Svi mi u sebi nosimo tragove životnih okolnosti koje su na nama ostavile svoj pečat. Upravo se iz tog razloga svatko od nas ponekad u životu „našao pred zidom“, htjeli mi to priznati ili ne.
Straši li nas izaći iz uobičajenih okvira ponašanja i potražiti pomoć kad nam je teško? Zašto je važno potražiti pomoć kad se ne možemo nositi s nedaćama koje život nosi?
Pomoć psihoterapeuta ili pak samopomoć najbolji su način na koji možemo osnažiti svoju psihu i mentalnu otpornost na stresne situacije s kojima se susrećemo vrlo često. Izvor pomoći mogu biti knjige i razgovor s bliskim osobama od povjerenja, ali i psihoterapija. Psihoterapeuti će nam najbolje moći pomoći kako se pomiriti s time što nam se dogodilo i što proživljavamo, kako stresne situacije na emotivno zdrav način proraditi i kako pronaći svoj vlastiti put k ozdravljenju. Čak i u situacijama kad se borimo s nekim dilemama i nismo sigurni koju odluku donijeti, preporučljivo je obratiti se psihoterapeutu za pomoć. Ono što je sigurno jest činjenica da se psihoterapija bazira na individualiziranom pristupu pojedincu, baveći se njegovim osobnim poteškoćama i strahovima.
Što mi sami možemo učiniti za svoje mentalno zdravlje?
Prije svega, važno je ne uzimati ga „zdravo za gotovo“, nego razumjeti da je briga o vlastitom mentalnom zdravlju, o svojim mislima, osjećajima, međuljudskim odnosima, brigama i strahovima, određena vrsta održavanja mentalne higijene kao što održavamo higijenu tijela i kao što se brinemo za tjelesno zdravlje.
Svatko od nas na dnevnoj bazi treba činiti male stvari koje ga uveseljavaju i koje mu život čine sretnim. To prije svega podrazumijeva zdrave životne navike i izbore te dovoljno vremena posvećenog samom sebi, za trenutke opuštanja i razmišljanja. Neizostavan je i zdrav društveni život koji uključuje druženje, smijeh i zabavu te kvalitetne odnose s osobama iz svoje blizine, dovoljno tjelesne aktivnosti kao i zdravu i raznovrsnu prehranu. No, kada nas vlastite teškoće i brige toliko tište da imamo osjećaj da nas preplavljuju, da nošenje sa stresom postaje psihički preteško i kada se sami više ne možemo izboriti sa životnim problemima, neophodno je potražiti pomoć stručnjaka.
Ne zaboravite, posvetite dovoljno vremena sebi, osluškujte svoje tijelo i svoj um jer prepoznavanje ranih simptoma stresa znači korak prednosti na putu izlječenja. Zato nemojte ignorirati znakove koje vam vaše tijelo i um daju i potražite pomoć kad god vam je potrebna! Živimo u 21. stoljeću i ne postoje više tabu teme!
Znate li značenje zelene vrpce?
Zelena vrpca međunarodni je znak i simbol solidarnosti i potpore mentalnom zdravlju te cilju smanjenja stigme i diskriminacije. Koristiti je mogu svi oni koji žele pomoći u podizanju svijesti o važnosti brige i destigmatizacije teme mentalnog zdravlja.
