15. listopada 2025 ― Vrijeme čitanja 3 min.

Vrijeme koje nikad nećemo imati - i kako ga ipak pronaći

Kažu da svi imamo isti broj sati u danu – dvadeset i četiri. Ali tko god to rekao, sigurno nije imao otvoren inbox, djecu, račune, roditelje i tisuću nepročitanih poruka na WhatsAppu. Vrijeme je danas valuta koja se ne može kupiti, a ipak je svakodnevno trošimo kao da ga imamo beskonačno. I najčešće ga ne trošimo na ono što stvarno želimo, nego na ono što nas sustiže.

Kronični manjak vremena u suvremenom životu.

Gdje nam zapravo odlazi vrijeme

Ako bismo iskreno pogledali svoj dan, vidjeli bismo da ne trošimo vrijeme, nego ga gubimo - po malo, svaki dan. Na čekanje u redu. Na beskrajne scrollove po mobitelu. Na poslove koji mogu pričekati. Na obaveze koje smo preuzeli jer „tko će ako ne ja“.

Koliko puta ste rekli: „Nemam vremena za pregled“ - i onda proveli pola večeri gledajući nešto što ste već gledali ili nešto od čega nemate nikakve koristi? A koliko vam se puta dogodilo da ste rekli: „Sad mi nije zgodno“, i onda prošlo je šest mjeseci od toga?

Prema istraživanjima, prosječna odrasla osoba u Hrvatskoj dnevno provede više od tri sata na mobitelu, a globalno čak pet i pol sati. To je više od 1.200 sati godišnje - otprilike 50 dana neprekidnog vremena.

Koliko od toga uistinu trošimo na ono što nam donosi mir, zdravlje ili smisao?

To nije kritika - to je stvarnost koju trebamo osvijestiti. Često živimo na autopilotu, a male distrakcije (mobitel, serija, beskrajni scroll…) postanu način da se nakratko isključimo od stresa. I to je u redu. Ali važno je prepoznati granicu: trenutak kad „malo opuštanja“ preraste u bijeg od onoga što je važno. Tek kad to osvijestimo, možemo početi mijenjati navike. Jer svi smo u istoj zamci - mislimo da će kasnije biti lakše. A kasnije nikad ne dođe samo od sebe.

Istina koju zaboravljamo: ne možemo upravljati vremenom, ali možemo upravljati izborima

Vrijeme se ne može rastegnuti, ali se može preusmjeriti. Nije stvar u tome da dan traje duže nego da traje smislenije. Da svjesno odlučimo koje minute su naše, i da ih čuvamo kao nešto dragocjeno. Evo nekoliko jednostavnih, ali stvarnih koraka:

Napiši tri stvari koje ste dugo odgađali.
Ako je barem jedna od njih „pregled“ - to je tvoj prvi zadatak za ovaj tjedan. Čak i samo dogovor termina znači da si prešao iz pasivnosti u akciju.
Zakaži, ne planiraj.
Planovi su apstraktni, ali termin je konkretan. Ako nije u kalendaru, neće se dogoditi.
Uvedi digitalnu dijetu - 30 minuta scrollanja za 30 minuta brige o sebi.
Odredi vrijeme bez ekrana - 30 minuta dnevno u kojem nećeš uzeti mobitel u ruku.
To vrijeme iskoristi za šetnju, razgovor ili jednostavno disanje.
Uvedi „zdravstveni podsjetnik“.
Pregledi ne bi smjeli ovisiti o sjećanju. Postavi godišnji podsjetnik u kalendaru, baš kao servis auta.
Pričaj o vremenu kao o zdravlju.
Kad ga čuvamo, ono se širi. Kad ga trošimo bez misli, ono nestaje.

Vrijeme koje trošiš čekajući, netko ti može vratiti

Postoje stvari koje ne možemo ubrzati, ali postoje i one koje možemo. Kada brinemo o zdravlju, vrijeme često odlazi na čekanje - pregledi, nalazi, uputnice… I tu se krije paradoks: brinemo o zdravlju, ali pritom gubimo zdravlje od stresa i iscrpljenosti.

Zato postoje alati koji pomažu da zdravlje postane dostupnije, a vrijeme bolje iskorišteno.
Jedan od njih je dodatno zdravstveno osiguranje. Ono ne postoji zato da bismo mislili da će nam trebati, nego zato da nas oslobodi čekanja, daje pristup specijalistima bez odgađanja i olakša planiranje svakodnevnog života. Jer kad znaš da možeš brzo reagirati, tvoje vrijeme više nije talac sustava, već tvoj izbor.

Kako pronaći vrijeme koje „nikad nemamo“

Istina je: vrijeme ne pronalazimo, nego ga stvaramo. Stvaramo ga kad postavimo granice, kad kažemo „ne“, kad delegiramo, kad odaberemo ono što nas čini živima. I kad prestanemo odgađati stvari koje nas drže zdravima.

Koliko puta smo čuli: „Najgore je čekanje.“ Čekanje nalaza, čekanje termina, čekanje da „prođe gužva“. No kad brinemo o zdravlju, vrijeme koje izgubimo na čekanje često nam nitko ne vraća. Zato postoje alati koji nam pomažu da zdravlje postane dostupnije, a vrijeme bolje iskorišteno. Jedan od njih je dodatno zdravstveno osiguranje, koje može značiti ogromnu razliku:

kraće liste čekanja i brži pristup pregledima,
mogućnost odlaska specijalistu bez uputnice,
fleksibilno vrijeme i mogućnost biranja klinike,
manje stresa i više kontrole nad vlastitim rasporedom.

To nisu samo “benefiti”. To je stvarni alat za povrat najvrednijeg resursa - vremena koje ne možemo nadoknaditi. Jer kada znaš da možeš reagirati odmah, tvoje vrijeme više nije talac sustava nego tvoj izbor.

Briga o drugima ne može postojati bez brige o sebi

Vrijeme koje posvećuješ sam sebi pokazuje gdje su nam prioriteti i koliko sami sebi zapravo značimo. Vrijeme koje uložiš u sebe nikad nije izgubljeno. Brini o sebi sada - da bi sutra imao vremena za sve što voliš. Zato kad sljedeći put pomisliš da „nemaš vremena“ za pregled, odmor ili brigu o sebi - sjeti se: ako imaš vremena za druge, imaš vremena i za sebe.

08. listopada 2025 ― Vrijeme čitanja 5 min.

Nije sebično misliti na sebe. To je početak brige o svima koje voliš.

Koliko puta ste čuli rečenicu: „Nemam sad vremena za sebe“? I koliko puta ste je i sami izgovorili - tiho, u prolazu, dok ste gasili alarm, spremali doručak, slali mailove, pomagali drugima?

Više